Foto: Sxc, jsucur
Ako ste se zaputili prema Slavoniji koja, pored ljepote svojih ravnica i iznimno ljubaznog stanovništva, nudi još jednu prirodnu ljepotu na koju nitko neće ostati ravnodušan, pa čak ni oni najskeptičniji, posjetite Kopčki rit.
Park prirode Kopački rit smjestio se u Baranji, a smatra se poplavnim područjem koje čine rijeka Drava na jugu te Dunav na istoku. Park zauzima 17 700 hektara površine od čega Specijalni zoološki rezervat obuhvaća 8 000 hektara.
Kopački rit možemo proglasiti jedinstvenim područjem u kojem, ovisno o visini, voda prolazi preobrazbe krajolika, gdje jezera smjenjuju močvarno-barski, a zatim i šumsko-stepski krajolik. Takva okolina idealna je za normalan razvoj i život brojnog životinjskog i biljnog svijeta.
Kad pričamo o biljkama, treba napomenuti kako se unutar samog parka razvijaju različiti tipovi vegetacije. S jedne starne šume, a s druge strane močvarna i vodena vegetacija. Od šumskih zajednica najveće površine prekriva bijela vrba, koja može podnijeti visoke i dugotrajnije poplave. Na višim terenima daju se primjetiti crne topole te hrastove šume, a na nižim terenima, šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke.
Najveće vodene površine pokriva naravno močvarna vegetacija u kojoj možemo primjetiti zajednice vodenih leća, mrijesnjake, zajednice krocnja i lokvanja te naravno plavuna koja zauzima najveće površine.
Pored bogatog biljnog svijeta, Kopački rit odlikuje se i raznovrsnim životinjskim svijetom kojemu naravno pogoduje vegetacija jer pruža povoljne životne uvjete, ponajviše za beskralješnjake. Danas ih je utvrđeno 400 vrsta među kojima je i nova forma školjkaša.
Kopački rit je poznat i kao najveće mrjestilište i rastilište riba. Od riba je zabilježeno njih 44 vrste među kojima možemo izdvojiti šarana, štuku, soma i smuđa.
Svojom prekrasnom prirodom koju karakteriziraju šume, bare i okolni pašnjaci, Kopački rit pogoduje životu životinja kao što su jeleni, srne, divlje svinje, divlje mačke i jazavaci. Međutim, od životinja najveći broj bilježe ptice, njih 285 vrsta, od kojih je 141 vrsta redovna.
Posebno su zanimljive čaplje, galebovi i veliki vranac, zatim 5 pari crnih roda, 4 do 5 pari stepskog sokola, 40 parova bijelih čapljica te oko 100 pari divljih gusaka koje se svrstavaju među ugrožene europske vrste.
