Lastovo je otok u južnom djelu dalmatinskog arhipelaga, nalazi se 13 km južno od otoka Korčule, od kojega ga dijeli Lastovski kanal. Proteže se u smjeru istok – zapad. Između mnogobrojnih brda na otoku (najviši vrh je Hum, 417 m) su krške udoline, polja. Na južnoj obali je veliki i duboko usječeni zaljev koji pruža sigurno utočište za vrijeme bure i zapadnih vjetrova. Na istočnoj strani uvale je mjesto koje se zove Skrivena Luka, sa niskom i pijeskovitom obalom.
Zime na otoku su vrlo blage, prosječna temperatura zraka tijekom siječnja iznosi 8,3 ° C, a u srpnju 23,9 ° C, dok je u kolovozu 24,9 ° C. Uskim obalnim pojasem dominiraju kamenjari, ali se u samoj unutrašnjosti otoka nalaze šume bijelog bora i mediteranskog grmlja. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, pomorstvo, ribarstvo i prerada ribe. Redovite trajektne linije povezuju otok sa Splitom, Korčulom i Hvarom.
Lastovo ima dinamičan krajolik, a sastoji se od 46 brežuljaka i 46 kraških polja koje često sadrže slojeve crvenice i kvarcnog pijeska. Zapadno od otoka Lastova je nenaseljeni otočić Kopište, uglavnom prekriven šumama. Sjevero-zapadnoj obali, uz prostrani zaljev koji se grana na nekoliko uvala, pristanište je za male ribarske brodove. Zaštićene uvale imaju lijepe pješčane plaže. Ispred sjeveroistočne obale otoka Lastova skupina je nenaseljenih otočića i hridi – Donji Školjić. Glavni otočići su Cesvinica, Kručica (s najvišim vrhom od cijele skupine, 83 m), Saplun i Stomorina. Saplun ima lijepe pješčane plaže. Istočno od Donjeg Školjića je još jedna skupina nenaseljenih otočića i hridi – Vrhovnjaci, uključujući otočiće Sestrice, Vlasnik i Glavat (svjetionik). Zapadno od Lastovo je otočić Mrčara (površine oko 2 km kvadratnih) koji obiluje jastozima.
Lastovo se spominje već tijekom grčke kolonizacije Jadrana, pod imenom Ladesta. U uvali Ubli pronađeni su ostaci rimskih zgrada i nekoliko građevina iz ranog srednjeg vijeka. U to vrijeme otok je bio pod bizantskom vlasti, a u 9. stoljeću dolazi pod Nerentani (Narentini). Nakon Drugog svjetskog rata otok je pripao matičnoj zemlji Hrvatskoj.
Najvažniji događaj na otoku autentičan je karneval koji mještani nazivaju Poklad. Svi stanovnici otoka sudjeluju u nošenju narodnih nošnji. Legenda kaže da su katalonski gusari napali Korčulu, poslali su turskog glasnika na Lastovo kako bi rekao otočanima da se predaju ili će biti sljedeći. Stanovnici Lastova nisu dopustili ovakvo zastrašivanje – umjesto toga su se naoružali i otišli u napad. Žene i djeca molili su se Sv. Juri i u molitvama prizivali pomoć što je bilo i uslušano: oluja je uništila gusarski brod i stanovnici Lastova su uhvatili glasnika. S obzirom na to da su ga htjeli ismijati, stavili su ga magarcu na leđa i nakon toga je bio osuđen i spaljen. Ovaj događaj slavi se kroz Poklade svake godine tijekom perioda od tri dana. Događaj se odvija u sredini veljače, a od ljeta 2006. godine postalo je glavna atrakcija za turiste.
